Kašalj je najvažniji obrambeni mehanizam dišnoga sustava. Odstranjuje nenormalne izlučevine i strana tijela iz dišnih putova te spriječava udisanje sline ili ispljunute tvari (aspiracija). Refleksan je ili namjeran. Izazove ga podraživanje receptora u dušniku, u velikim i srednjim dišnim putovima, pa i u vanjskom suhovodu. Receptore nadražuju sluz, strana tijela, nadražujući plinovi u dišnim putovima, upala u stjenci dušnika i pritisak na dišne putove.

Što trebamo znati za ocjenu važnosti kašlja

VRIJEME:
     Ujutro kod pušača s kroničnim bronhitisom
     Cijeli dan kod infekcije dišnih putova
     Rani jutarnji sati kod astme
SPONTANOST:
     Spontan je kod bronhitisa
     Tjera ne kašalj (kašalj s naporom) kod astme, nekih bolesti srca, plućnog edema
KONSTANTNOST:
     Uvijek je jednaka jačina kašlja kod upale pluća
     Jačina kašlja raste kod tumora dišnih organa
INTENZITET:
     Kašljucanje kod bronhitisa, upale nosnih šupljina i ždrijela
     Izrazito nadražujući i eksplozivan kašalj kod povećane reaktivnosti bronhijalne sluznice      zbog infekcija kod akutne upale dušnika

Akutni kašalj traje kraće od tri tjedna. Česri uzrok iznenadnog kašlja virusna je bolest s upalom dišnih putova. To može biti i bakterijska upala ili infarkt pluća (embolija odnosno začepljenje žile tvrdom, tekućom ili plinovitom tvari koju doplavi krv).
Kronični kašalj traje više od četiri do osam tjedana. Za tu su vrstu kašlja moguči brojni uzročnici koji zahtijevaju brižne zdravstvene pretrage. Česti uzroci kroničnog kašlja su: kronični bronhitis (primjerice kod pušača), kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), plučni emfizem (napuhnutost pluća), kronična upala sinusnih šupljina, alergije, astma, zatajenje srca, prijelaz želučanog sadržaja u jednjak (gastroezofagealni refluks).
Osim razlikovanja po trajanju (akutan, kroničan), razlikujemo još produktivan i neproduktivan kašalj.
Produktivni kašalj Kod produktivnog kašlja nastaje u dišnim putovima previše bronhijalne sluzi koju pored vode (95 do 98%) čine prije svega glikoproteini i mukoproteini zbog poremečene ravnoteže između proizvodnje, prijenosa i iskašljavanja sluzi nakupljaju se debeli slojevi sluzi koji sprječavaju zračenje pluća. Produktivni kašalj javlja se u obliku napada poslije dubokog udaha koji potisne sluz gore. Česti uzroci produktivnog kašlja su prehlade, upale dišnih putova, kronični bronhitis i kronična opstruktivna plučna bolest. Bolesnici s astmom ili drugim alergijskim bolestima kašlju sa šlajmom, premda je sputum čist.
Važan je izgled sputuma; bijela sluz ukazuje na nadraženost dišnih organa (primjerice kod astme i drugih alergijskih bolesti dišnih organa), žuta ili zelena boja signaliziraju na infekcije a crvena na krvarenje. Kašalj s krvavim ispljuvkom može biti simptom bolesti pluća kao što su npr. plućna embolija, tuberkuloza, srčane bolesti, rak pluća i veoma rijetke bolesti krvi. Cilj liječenja produktivnog kašlja je tekuća gusta sluz, koja postaje manje ljepljiva i time lakša za iskašljavanja.
Lijekovi koji pomažu otopiti i omekšati sluz koja se lakše iskašljava, nazivaju se espektoransi.
Neproduktivni kašalj Neproduktivni, suhi ili nadražujući kašalj ne prati nastajanje sluzi. Javlja se u više kratkih uzastopnih rafala, bez iskašljanje sluzi. Čest kašalj bez sluzi bolesnika iscrpljuje i remeti njegov odmor - osobito je noću veoma nadražujući.
Iznenadan nadražujući kašalj nastaje kao reakcija na prašinu ili druge udahnute čestice. Do njega dolazi i zbog neželjenih nuspojava lijekova (inhibitora ACE) ili pri manjim plućnim embolizmima. Poticanje iskašljavanja ne koristi, zato se uzimaju llijekovi za smirenje i otklanjanje kašlja, koji djeluju na centar za kašalj u produženoj moždini. Nazivamo ih antitusici. Antitusici mogu biti opijatni ili sintetički, obaučinkovito odstranjuju suh, neproduktivan kašalj. Nažalost opijatni antitusici imaju mnogo nuspojava. Mogu dovesti do ovisnosti, pospanosti, poremećaja disanja (plitko disanje), zatvora i suhe sluznice. Savjetovanje sa ljiečnikom je potrebno potraje li kašalj dulje od tjedsan dana, ako je jak i praćen bolovima u prsima, ako je ispljuvak zelenkast ili krvav te kad postoje teškoće s disanjem.
(Preuzeto iz knjige: Liječenje pčelinjim proizvodima, Dr Peter Kapš, Naklada; Geromar, 2013)