Kašalj

Kašalj je jedan od najčešćih povoda za posjete liječniku opće prakse ili primarne zaštite. Najčešći je uzrok kašlja akutna infekcija u gornjem dijelu dišnog sustava (nos, sinusi, ždrijelo) ili u donjem (bronhi, pluća).
Infekciju većinom izazivaju virusi. Traje 7 do 14 dana a terapija je pretežno bakina (čaj od kamilice i med). Kao što je poznato, kašalj je nasilno izbacivanje zraka iz pluća naglim skupljanjem prsne šupljine.
Različiti podražaji (virusi,alergeni, magla ili drugo) uzrokuju refleks kašlja koji se odvija ovim redom:
- dubok udah uz zatvaranje glotisa (hrskavica između jednjaka i dušnika na bazi jezika)
- stezanje dišnih mišića i izazivanje porasta tlaka u prsnom košu do visokih 300 mmHg.
- otvaranje glotisa za prolaz zraka kroz dušnik (480 km/h) uz eksplozivni izdah.
Prema nastanku i vremenskom trajanju razlikujemo akutni kašalj, koji se razvija naglo iz punog zdravlja i ubrzo se u to stanje vraća ili prelazi u dugotrajniji oblik odnosno u kronični kašalj, trajanja preko dva mjeseca. Kašalj posnazi i učestalosti može biti učestali, neprekidan ili rijedak, može biti najobičnije kašljucanje, ali i naporan s grčevitim napadajima. Ako je čest i tvrdokoran, jako umara pacijenta, jer pokreće mnogo mišića (grudni koš, trbušne mišiće, ošit i druge), pojačava potrošnju kisika i energije potrebne za rad drugih organa. Tako ometa odmor i san, smanjuje apetit i otpornost cijelog organizma prema drugim bolestima, od kojih se inače uspješno brani.
U tretmanu kašlja treba imati na umu da je funkcija kašlja fiziološki korisna jer oslobađa dišne puteva od smetnji koje ih zatvaraju ili nadražuju sluznicu. Kako kašalj nije bolest nego njen simptom ne liječi se po svaku cijenu. A liječenje može početi tek kad se utvrdi da li je kašalj produktivni, s izbacivanjem sekreta (“šlajma” ili sluzi) iz dišnih puteva, ili je neproduktivni, suhi, bez iskašljavanja sekreta. To je kod djece i većine žena teže prepoznati jer ne znaju iskašljati i ispljuvati sekret, nego ga zadrže ili gutaju, pa se ne zna da li luče sekret i koliko.
Naglo razvijene, akutne dišne infekcije prati u početku neproduktivan suhi kašalj, a nadražena sluznica reagira upalnom nakupinom (infiltratom).
Nakon par dana sekrecija sluzi se pojača i javi se produktivni, „zreli“ kašalj. Akutne virusne dišne infekcije i bez liječenja uzroka i bez simptomatske terapije kašlja prolaze same od sebe nakon par dana. Bakterijske infekcije dišnih org-ana neophodno je liječiti specifičnim antimikrobnim sredstvom s kojim kašalj takođe brzo prestaje, tako da ni za jednu ni drugu skupinu bolesnika zapravo nema prave potrebe za simptomatskom farmakoterapijom kašlja.
Simptomatsko sprečavanje kašlja se ne poduzima kad je on jak neproduktivan i iscrp-ljuje ili guši bolesnika, kad ne pomažu specifične mjere uklanjanja uzroka kašlja ili se učinak predugo čeka. Isto je i u svim oblicima produktivnog kašlja, jer otežava odstranjivanje sekreta iz bronha što može dovesti do opstru-kcije (suženja/začepljenja) bronha. Uz produktivni kašalj dolaze u obzir prve-nstveno nefarmakološke mjere za razrjeđivanje i pokretanje sekreta.
Nefarmakološka mjera suzbijanja kašlja je najprije dobra hidratacija, posebno za predškolsku djecu i dojenčadi s temperaturom koja kašlju.
Kod njih se često događa da zbog odbijanja hrane ne dobiju dosta tekućine. Suha sluznica usta kod febrilnog djeteta (pod temperaturom) ogledalo je i suhe sluznice bronha, pa se gusti upalni sekret vrlo teško iskašljava. U tim slučajevima suhog kašlja dobra hidratacija (po potrebi i parenteralna/intravenozna) će bolje djelovati nego bilo koji farmaceutski sekretolitik. Inhalacija vodene pare ili magle trebala bi također imati sekretolitički učinak, pod uvjetom da su čestice vode dovoljno malene da bi prodrle i u najmanje bronhe.
No, to inhalatori i sprejevi većinom ne postižu, osim ultrazvučnih, koji su skupi i nedostupni za kućnu uporabu. Sredstva za farmakoterapiju kašlja su sekretolitički ekspektoransi i antitusici.
Sekretolitici su lijekovi koji bi trebali razrijediti sekret bronha i tako olakšati iskašljavanje.
Najbolji među njima je voda, tj. dobra hidratacija. Sintetski derivati razvodnjavaju bronhijalnu sluz i time pojačaju nje-no izbacivanje. Daju se oralno (na usta), parenteralno (injekcija) i inhalacijom (udisanje). Nemaju ozbiljnih nuspojava niti kontraindikacija. Za lokalnu primjenu inhalacijom, kad oralna ili parenteralna uporaba slabo djeluje, kori-ste se plastični ili stakleni inhalatori (da lijek ne dođe u dodir s metalnim dijelovima) koji lijek rasprše na sitne čestice koje dopiru do bronha i bronhiola. Antitusik, lijek koji sprečava refleks kašlja, prečesto se primjenjuje iako su indikacije i uvjeti za njegovu primjenu vrlo uski.
Ovdje se za oralnu primjenu preporuča „laringo forte“ tvrtke Koprek: 100% prirodni pripravak, nenadmašan po učinkovitosti i jednostavnosti primjene u preko 30 godina liječenja akutnog i kroničnog kašlja. Bez ikakvih je neželje-nih posljedica ili nuspojava, prijatnog okusa, praktično pakiran, dostupan u ljekarnama i DM prodavaonicama.
Uspješno smiruje kašalj kod bronhijalne i srčane astme, bronhitisa i peludne hunjavice, alergija na ambroziju i kućnu prašinu. Oslobađa briga i rješava probleme s pušenjem, smogom i dimom pa su ga kao dnevni obrok za zdravlje grla prihvatili vlasnice i vlasnici plemenitih glasova – glumci, spikeri, pjevači i njihovi fanovi.